Prehrana sportaša

Pravilna prehrana sportaša

1.  Prije treninga i takmičenja

2.  Za vrijeme treninga i takmičenja

3.  Poslije treninga i takmičenja

Prilikom vježbanja tijelo mora proizvoditi više energije nego u mirovanju. Mišići se počinju jače kontrahirati, srčana frekvencija se povećava tako da srce pumpa krv po tijelu mnogo brže, a i pluća rade snažnije nego inače. Svi ovi procesi zahtijevaju dodatnu energiju. Odatle dolazi energija da bi izdržali dobar trening. Cilj prehrane je nadoknaditi izgubljenu energiju da ne bi došlo do gubitka tjelesne mase. Također nema potrebe za unošenjem energetskih potencijala više nego što se može potrošiti, jer to može dovesti do povećanja masne supstancije tijela.

Količina unosa kalorija zavisi od:

- visine bazalnog metabolizma

- stupnja iskorištene hrane

- intenziteta kretanja.

U pogledu odnosa pojedinih sastavnih dijelova preporučuje se odnos : ugljikohidrati:masti:bjelančevine 4:1:1, a kod znatnijeg povišenog metabolizma 5:1:1.

Važnost prehrane dolazi do punog izražaja kod onih sportskih aktivnosti koje traju dovoljno dugo da se mogu iskoristiti energetske rezerve. U tim slučajevima cilj prehrane je da poveća što je više moguće energetske rezerve organizma. Budući da su ugljikohidrati najpogodniji energetski materijal, to je i cilj idealne prehrane pred takmičenje što više povećati depoe ugljikohidrata u organizmu, posebno u mišićima.

U odnosu na ukupnu dnevnu količinu unosa kalorija : doručak treba da zauzima oko 30%, ručak 35-40%, a večera 30-35% od ukupne dnevne potrebe.

Vrijeme održavanja treninga utječe na to u koje vrijeme sportaša treba da uzima obroke. Glavni dnevni obrok treba da slijedi poslije treninga, a između posljednjeg obroka i početka treninga treba da prođe u prosjeku oko 3 sata. Neposredno poslije treninga, naročito napornog, nije dobro uzimati hranu, već se čeka barem 1 sat.

To je sam dio cjelokupnog znananja  i što treba znati o prehrani sportaša